beitacrapa

Zašto je neuka, nerazumna i primitivna mržnja u Hrvatskoj doista strašna ljudska i društvena tragedija

beitacrapa | 07 Јануар, 2019 05:01

❤️ Click here: Zašto je neuka, nerazumna i primitivna mržnja u Hrvatskoj doista strašna ljudska i društvena tragedija

Veliki preokret u njegovim profesionalnim interesima dogodio se kad je pročitao knjigu Philipa Gourevitcha o genocidu u Ruandi Želimo vas obavijestiti da ćemo mi i naše obitelji sutra biti ubijeni We Wish to Inform You that Tomorrow We Will Be Killed with Our Families. Oni su, napojeni psihologijom i zavedeni prividom o anonimnosti gomile na najstrašniji i najprizemniji način izvrijeđali najbolju hrvatsku sportašicu svih vremena, sadašnju državnu tajnicu za sport, Janicu Kostelić. Sternbergova opća teorija mržnje neka je vrsta ukletog trokuta.

Njezina nesigurnost drugom se graničaru činila sumnjivom pa je zaključio da bi djevojka mogla biti Židovka koja želi pobjeći iz Austrije. Napad na nju morao bi biti TOČKA PREOKRETA u odnosu hrvatskog građanskog društva prema navijačima-nasilnicima kako već sutra netko sličan njoj ne bi izgubio život zbog iracionalne mržnje razularene, anonimne gomile. Janica Kostelić cijeli je život posvetila sportu, skijanju, a svojim je veličanstvenim skijaškim darom i umijećem postala ikonom ne samo hrvatskog, nego i svjetskog sporta, utjelovljenjem uzvišenih sportskih i ljudskih vrijednosti koje krase rijetke olimpijske i svjetske pobjednike. Taj DRUGI mora se u našoj svijesti i podsvijesti pojaviti kao opasan i manje vrijedan: zao, pokvaren, prljav, podao, opasan, nečovječan, lažljiv.

Želeći pobjeći od sjećanja na ZLO nacističko koje je donijelo tragediju njegovoj obitelji i narodu svi članovi njegove obitelji, osim majke i djeda po majci, stradali su u holokaustu , profesor Sternberg je karijeru posvetio istraživanju fenomenologije i psihologiji DOBRA: bavio se istraživanjima pozitivnoga u ljudskoj prirodi i čovječanstvu; istraživanjima razuma, obrazovanja, ljubavi i stvaralaštva. Veliki preokret u njegovim profesionalnim interesima dogodio se kad je pročitao knjigu Philipa Gourevitcha o genocidu u Ruandi Želimo vas obavijestiti da ćemo mi i naše obitelji sutra biti ubijeni We Wish to Inform You that Tomorrow We Will Be Killed with Our Families. U najkraćim crtama ta priča bi se mogla ovako ispričati. Sternbergova opća teorija mržnje neka je vrsta ukletog trokuta. Kad god se sretne sa situacijom koja ga ugrožava, čovjek i ljudska skupina reagiraju na jedan od dva načina: boriti se ili bježati. Veliki preokret u njegovim profesionalnim interesima dogodio se kad je pročitao knjigu Philipa Gourevitcha o genocidu u Ruandi Želimo vas obavijestiti da ćemo mi i naše obitelji sutra biti ubijeni We Wish to Inform You that Tomorrow We Will Be Killed with Our Families. Da bismo prihvatili mržnju kao trajni osjećaj, sebe moramo uvjeriti da je onaj kojega mrzimo ili da su oni koje mrzimo, trajna prijetnja i da je naša mržnja prema njima opravdana, smislena i pravedna. Oni su, napojeni psihologijom i zavedeni prividom o anonimnosti gomile na najstrašniji i najprizemniji način izvrijeđali najbolju hrvatsku sportašicu svih vremena, sadašnju državnu tajnicu za sport, Janicu Kostelić. U najkraćim crtama ta priča bi se mogla ovako ispričati.

- Drugo: Ljudska mržnja i ljubav stvara se i održava pričama: da bismo mi, ljudi, mogli mrziti, moramo imati negativnu — zlu, zlokobnu ili apokaliptičnu — priču koju možemo ispričati sebi samima i drugima — kao poticaj i temelj za njihovu ili kao alibi za našu osobnu mržnju. Široko je područje njegovih istraživačkih i teorijskih interesa: ljudska inteligencija, stilovi mišljenja, spoznajna fleksibilnost, nadarenost te ljubav i — mržnja.

Slučaj Janice Kostelić ili Zašto je neuka, nerazumna i primitivna mržnja u Hrvatskoj danas doista strašna ljudska i društvena tragedija, pošast, bolest. Oni su, napojeni psihologijom i zavedeni prividom o anonimnosti gomile na najstrašniji i najprizemniji način izvrijeđali najbolju hrvatsku sportašicu svih vremena, sadašnju državnu tajnicu za sport, Janicu Kostelić. Janica Kostelić cijeli je život posvetila sportu, skijanju, a svojim je veličanstvenim skijaškim darom i umijećem postala ikonom ne samo hrvatskog, nego i svjetskog sporta, utjelovljenjem uzvišenih sportskih i ljudskih vrijednosti koje krase rijetke olimpijske i svjetske pobjednike. Pitanjem kako je uopće moguće da se takva Janica Kostelić u poremećenom umu i osjećajima mladih Bračana u nekom trenutku od obožavanog sportskog idola pretvorila u inkarnaciju zla trebali bi se pozabaviti najbolji hrvatski psiholozi, sociolozi i socijalni psihijatri. Ključna je teza tog autora da su naši, ljudski mozgovi dizajnirani za život ljudske horde i za plemenski život! U suvremenim društvima crte interesnih i moralnih podjela i ratova postale su vjerske i svjetonazorske: pobačaj, globalno zatopljenje, homoseksualizam, socijalna politika, eutanazija, svetost, zločin, navijačka pripadnost, spolni odgoj, brak itd. Robert Jeffrey Sternberg je jedan od najvećih američkih i svjetskih psihologa i psihometričara, ali i jedan od rijetkih znanstvenika koji se ozbiljno bavi fenomenima ljubavi i mržnje. Trenutačno radi na Državnom sveučilištu Oklahoma, a bio je profesor na poznatim sveučilištima Tufts i Yale i predsjednik Američkoga psihologijskog društva. Široko je područje njegovih istraživačkih i teorijskih interesa: ljudska inteligencija, stilovi mišljenja, spoznajna fleksibilnost, nadarenost te ljubav i — mržnja. Životna priča Roberta Sternberga tragična je saga, sa sretnim krajem, o borbi dobra i zla u ljudskoj prirodi i o ulozi slučaja u ljudskom životu i povijesti. U najkraćim crtama ta priča bi se mogla ovako ispričati. Bila je primjetno uzbuđena i uplašena te je na upit graničara vojnika kamo ide, nesigurno odgovorila da ide na godišnji odmor u Nizozemsku. Njezina nesigurnost drugom se graničaru činila sumnjivom pa je zaključio da bi djevojka mogla biti Židovka koja želi pobjeći iz Austrije. Bila je to majka teoretičara ljubavi i mržnje Roberta Sternberga! Želeći pobjeći od sjećanja na ZLO nacističko koje je donijelo tragediju njegovoj obitelji i narodu svi članovi njegove obitelji, osim majke i djeda po majci, stradali su u holokaustu , profesor Sternberg je karijeru posvetio istraživanju fenomenologije i psihologiji DOBRA: bavio se istraživanjima pozitivnoga u ljudskoj prirodi i čovječanstvu; istraživanjima razuma, obrazovanja, ljubavi i stvaralaštva. Veliki preokret u njegovim profesionalnim interesima dogodio se kad je pročitao knjigu Philipa Gourevitcha o genocidu u Ruandi Želimo vas obavijestiti da ćemo mi i naše obitelji sutra biti ubijeni We Wish to Inform You that Tomorrow We Will Be Killed with Our Families. Nakon čitanja knjige i kao pažljivi promatrač zločina u Bosni i Hercegovini u nizu rasprava spominje Radovana Karadžića: njegovo visoko, liječničko i psihijatrijsko obrazovanje koje mu nije bilo prepreka, već poticaj i temelj predrasuda i mržnje prema DRUGIMA — Bošnjacima, Albancima i Hrvatima , Sternberg je sebi postavio retoričko pitanje: Kako je moguće da se u stoljeću najvećeg napretka ljudskog obrazovanja i razuma — mnoga istraživanja potvrđuju da IQ raste u svim dijelovima svijeta, približno 9% po generaciji — događaju ti i takvi zločini. A statistika je pokazivala da je u 36. Njegova je ključna teza da ljudi nisu jedini primati koji mrze a nisu ni jedini koji vole , ali da postoje dvije bitne razlike između mržnje životinja i mržnje ljudi. Prvo: Iako životinje istraživanja su rađena na čimpanzama imaju osjećaje srodne ljudskima bijes, ljubav, privlačnost, privrženost , njihovi se osjećaji temelje na nagonima, dok se ljudski osjećaji temelje na nagonima i razumu spoznaji. Drugo: Ljudska mržnja i ljubav stvara se i održava pričama: da bismo mi, ljudi, mogli mrziti, moramo imati negativnu — zlu, zlokobnu ili apokaliptičnu — priču koju možemo ispričati sebi samima i drugima — kao poticaj i temelj za njihovu ili kao alibi za našu osobnu mržnju. Sternbergova opća teorija mržnje neka je vrsta ukletog trokuta. Kad god se sretne sa situacijom koja ga ugrožava, čovjek i ljudska skupina reagiraju na jedan od dva načina: boriti se ili bježati. Da bismo prihvatili mržnju kao trajni osjećaj, sebe moramo uvjeriti da je onaj kojega mrzimo ili da su oni koje mrzimo, trajna prijetnja i da je naša mržnja prema njima opravdana, smislena i pravedna. Taj DRUGI mora se u našoj svijesti i podsvijesti pojaviti kao opasan i manje vrijedan: zao, pokvaren, prljav, podao, opasan, nečovječan, lažljiv. Napad na nju morao bi biti TOČKA PREOKRETA u odnosu hrvatskog građanskog društva prema navijačima-nasilnicima kako već sutra netko sličan njoj ne bi izgubio život zbog iracionalne mržnje razularene, anonimne gomile.